Dio karnevalske tradicije grada Paga je i “Paška robinja”. To je starinska pučka drama, začeci koje sežu u daleku prošlost a ostala je sačuvana u narodu sve do naših dana.
Sadržaj igre je vrlo jednostavan. Kćerka bana Vlaska (Robinja) zarobljena je od Turaka. Njen zaručnik, unuk bana Derenčina, traži je po trgovima gdje Turci prodaju roblje. Našavši je, javlja se kao trgovac s namjerom da je otkupi.
Prema usmenoj predaji izvodila se još u renesansno doba. Nije izvorno paška, ali su je Pažani prigrlili kao svoju pa je tijekom stoljeća postala sastavni dio njihove kulturne tradicije. U karnevalskim danima pučani su je igrali po gradskim ulicama i trgovima, pred kućama uglednijih i bogatijih mještana i plemića od kojih su bili počašćeni jelom, pićem ili čak kakvim novcem.
Scenski postav igre je vrlo jednostavan. Tridesetak aktera, od kojih pola Turci a pola kršćani, raspoređeni su po zamišljenoj crti elipse. Glavne su uloge Robinja, Trgovac i Suliman. Igra se događa na središnjem prostoru koji zatvara elipsa. Sva dramska akcija usredotočena je prema Robinji. Glavni glumci svoje uloge pjevaju.
“Paška robinja” posljednjih desetljeća nije isključivo igra tek jednog društvenog sloja. U drugačijim društvenim prilikama njeni su akteri poklonici kulturne tradicije, pojedinci različita uzrasta, stupnja obrazovanja, profesije, socijalnog podrijetla i statusa, mahom okupljeni u KUD-u “Družina”. Posebno zanimljive su predstave najmlađih Pažana.
Promjene su se dogodile u načinu na koji se priprema izvedba i u samoj završnici igre. No bitna su obilježja ostala nepromijenjena.